1. travnja 2009. Hrvatska je polaganjem hrvatskoga ratifikacijskog dokumenta (potvrde Sjevernoatlantskog sporazuma od strane sabora) u američkom State Departmentu postala punopravnom članicom NATO-a. Dokument je u Washingtonu u ime Hrvatske predala veleposlanica RH u SAD-u Kolinda Grabar Kitarović. Republika Hrvatska imala je dva strateška vanjskopolitička cilja: ulaz u EU i NATO, a danas, ulaskom u Sjevernoatlantski savez ostvaren je prvi od tih dvaju ciljeva, rekao je povodom ulaska Hrvatske u NATO, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.

   31. ožujka 2009. Glavni tajnik NATO-a Jaap se Hoop Scheffer uputio je hrvatskom ministru vanjskih poslova i europskih integracija Gordanu Jandrokoviću pismo kojim je formalno pozvao Hrvatsku da pristupi Sjevernoatlantskom savezu.

   27. ožujka 2009. Pokušaj ishođenja referenduma o ratifikaciji članstva Hrvatske u NATO-u od strane marginalnih političkih stranaka u Sloveniji je propalo, te je i slovenska ratifikacija važeća. Nema više prepreka za ulazak Hrvatske u NATO.

   25. ožujka 2009. Hrvatski sabor potvrdio Sjevernoatlantski sporazum, protiv je bio samo jedan zastupnik dok je za glasalo 119 zastupnika. Hrvatska je tim činom praktično članica, preostalo je još da se svi ratifikacijski dokumenti predaju američkom State Departmentu kod kojeg se deponiraju svi ratifikacijski dokumenti.

   Veljača 2009. Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku, ratificirale su, redoslijedom ratifikacija: Francuska, Slovenija, Luksemburg, Island, Nizozemska, Grča. U veljači je postupak ratifikacije završen jer je svih 26 zemalja članica ratificiralo protokol. Međutim, u Sloveniji su marginalne političke stranke pokrenule prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o ratifikaciji članstva Hrvatske u NATO-u, čime je bilo dovedeno u pitanje sudjelovanje Hrvatske kao punopravne članice NATO-a na summitu u Strasbourgu i Kehlu.

    Siječanj 2009. Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku, ratificirale su, redoslijedom ratifikacija: Velika Britanija, Kanada, Njemačka, Belgija.

    Prosinac 2008. Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku, ratificirale su, redoslijedom ratifikacija: Danska, Španjolska, Estonija, Češka, Italija.

    Studeni 2008. Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku, ratificirale su, redoslijedom ratifikacija Norveška i Turska.

    Listopad 2008. Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku, ratificirale su, redoslijedom ratifikacija: Litva, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Slovačka.

    25. rujna 2008. Američki Senat je u četvrtak 25. rujna kasno navečer po lokalnom vremenu ratificirao Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku, što je, kako je u tadašnjem priopćenju istaklo Veleposlanstvo SAD-a u Zagrebu, "povijesni trenutak u američko-hrvatskim odnosima"…

    18. rujna 2008. Latvijska Saeima (parlament) ratificirao je Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku. Tim činom parlament Republike Latvije postao je po redu, među parlamentima 26 zemalja članica NATO-a, koji je proveo postupak ratifikacije Protokola, nakon što je to učinila Mađarska.

    15. rujna 2008. Mađarska je ratificirala Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku. Ratifikacija je u parlamentu prihvaćena jednoglasno, a tom činu je prisustvovalo izaslanstvo Hrvatskoj sabora na čelu s predsjednikom saborskoga izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Krešimirom Ćosićem. To nije poklon već priznanje Hrvatskoj za sve što je učinila u procesu pristupa, izjavio tim povodom u Zagrebu veleposlanik Republike Mađarske u Hrvatskoj Peter Imre Györkös.

    9. srpnja 2008. Potpisan Protokol o pristupanju Hrvatske NATO-u na Sjevernoatlantskom vijeću. Stalni predstavnici zemalja članica NATO-a potpisali su u Bruxellesu Protokol o pristupanju Savezu Hrvatske i Albanije, u nazočnosti ministara vanjskih poslova dviju zemalja. "Od danas će Hrvatska i Albanija zauzeti mjesto za našim stolom", rekao je povodom potpisivanja Protokola glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća. "Ovo je povijesno postignuće ne samo za Hrvatsku i Albaniju nego i za NATO", dodao je Scheffer. Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Hrvatske Gordan Jandroković, izrazio je nadu da će se proces ratifikacije završiti na vrijeme kako bi Hrvatska mogla sudjelovati kao punopravna članica već na sljedećem summitu u proljeće 2009. godine u Strasbourgu i Kehlu. Nakon potpisivanja pristupnog Protokola do okončanja postupka ratifikacije dvije će zemlje moći sudjelovati u radu Sjevernoatlantskog vijeća i ostalih tijela NATO saveza, ali bez prava glasa dok ne postanu članice.

    24. lipnja 2008. Ministar Gordan Jandroković uputio pismo glavnom tajniku NATO-a Jaap de Hoop Schefferu u kojem potvrđuje interes Hrvatske za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu. Ministar Jandroković naveo je u pismu da Hrvatska kroz članstvo u NATO-u želi doprinijeti jačanju vlastite sigurnosti te sigurnosti svojih saveznika i čitavog euroatlantskog prostora. Hrvatska podupire temeljne principe Saveza i odlučna je čuvati slobodu, demokraciju i vladavinu prava. Uz pismo, Hrvatska je priložila raspored za dovršenje započetih reformi kojeg je izradila nakon uspješnog dovršetka pristupnih razgovora s NATO-m, slijedom poziva šefova država i vlada NATO članica upućenom na summitu u Bukureštu.21. travnja 2008. Otvoren je i ujedno zatvoren prvi krug pristupnih pregovora za hrvatsko članstvo u NATO-u u Bruxellesu. U prvom krugu pregovora razgovaralo se o političkim i vojnim pitanjima, o tome je li Hrvatska ispunila tražene uvjete za pristupanje u NATO. Hrvatski pregovarački tim predvodila je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Bianca Matković. Izaslanstvo NATO-a na pregovorima predvodio je pomoćnik glavnog tajnika za politička pitanja Martin Erdmann.

    15. travnja 2008. Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković uputio je pismo glavnom tajniku NATO-a Jaapu de Hoop Schefferu kojim ga je izvijestio da je Hrvatska prihvatila poziv za otvaranje pristupnih razgovora o članstvu u Sjevernoatlantskom savezu. U pismu se napominje kako je članstvo u NATO-u jedan od temeljnih prioriteta hrvatske vanjske politike te da Hrvatska već postupa kao da je članica Saveza. Doprinos Hrvatske NATO misijama prepoznat je i cijenjen, a to isto vrijedi i za napore Hrvatske u provedbi reformi i prihvaćanju NATO standarda.

     9. travnja 2008. Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer poslao je pismo ministru vanjskih poslova Hrvatske Gordanu Jandrokoviću u kojem formalno poziva Hrvatsku da započne pristupne pregovore za ulazak u Savez.    

    28. siječnja 2008. Sastao se Državni odbor za članstvo Republike Hrvatske u NATO-u. Sudionici sastanka bili su i predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader i Predsjednik RH Stjepan Mesić. Na sastanku se razgovaralo o konačnim pripremama za summit NATO-a od 2. do 4. travnja u Bukureštu.

    16. siječnja 2008. Izaslanstvo Vlade RH predvođeno predsjednikom Vlade dr.sc. Ivom Sanaderom i ministrom obrane Brankom Vukelićem sudjelovalo u Bruxellesu na sastanku Sjeverno-atlantskog vijeća. Na sastanku Sjeverno-atlantskog vijeća Hrvatska je okončala 6. ciklus Akcijskog plana za članstvo (MAP) ujedno i posljednji ciklus MAP-a prije očekivanog dobivanja pozivnice za članstvo u Savezu na summitu NATO-a u Bukureštu.

    3. prosinac 2007. U sjedištu NATO-a Predsjednik RH Stjepan Mesić sastao se s glavnim tajnikom NATO-a Jaapom de Hoopom Schefferom. Scheffer je ocijenio kako je Hrvatska postigla značajan napredak na putu prema članstvu u NATO-u. "Hrvatska kuca na vrata NATO-a", izjavio je Scheffer nakon razgovora s Predsjednikom Stjepanom Mesićem.

    7. listopada 2007. Odbor Parlamentarne skupštine za obranu i sigurnost NATO-a u Reykjaviku prihvatio je prijedlog rezolucije kojom se vlade članica Saveza pozivaju da na summitu u proljeće 2008. u Bukureštu upute pozivnicu za članstvo Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji.

    1. – 12. listopada 2007. Po prvi puta NATO vježba „Noble Midas“ održala se u zemlji koja nije članica NATO-a. Hrvatska je bila domaćin vježbe koja se održala na lokacijama srednjeg i južnog Jadrana, PB Lori, ZB Divuljama i Zemuniku, vojnim poligonima "Eugen Kvaternik" Slunj i "Crvena zemlja" Knin.

    6. lipnja 2007. Predsjednik Vlade RH, dr.sc. Ivo Sanader posjetio sjedište NATO-a te se susreo s glavnim tajnikom Jaap de Hoop Schefferom. Potvrđen dobar napredak Hrvatske prema članstvu u NATO-u.

    Svibanj 2007. Objavljeno istraživanje Gfk Hrvatska prema kojem 52 posto građana Hrvatske podržava članstvo u NATO-u.

    16. ožujak 2007. Američki Senat prihvatio rezoluciju kojom se podržava daljnje proširenje NATO-a i poziva na "pravodobno" primanje Hrvatske, Makedonije i Albanije u članstvo.

    7. ožujak 2007. Predstavnički dom američkog Kongresa prihvatio rezoluciju kojom se podržava daljnje proširenje NATO-a i poziva na primanje u članstvo Saveza triju zemalja članica Jadranske povelje - Hrvatske, Makedonije i Albanije, te dviju bivših sovjetskih republika Ukrajine i Gruzije.

    28.-29. studeni 2006. NATO Summit u Rigi. U završnoj deklaraciji summita Savez se izjasnio da će na svom sljedećem summitu 2008. godine pozvati u članstvo one zemlje koje ispunjavaju standarde Saveza i koje mogu pridonijeti euroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti.

    17. studeni 2006. Američki Senat jednoglasno usvojio zakon kojim se podržava daljnje proširenje NATO-a i poziva na primanje u članstvo Hrvatske, Albanije, Makedonije i Gruzije u dogledno vrijeme.

    2. studeni 2006. Formiran Državni odbor za članstvo Republike Hrvatske u NATO-u. Predsjednici Republike, Sabora i Vlade, Stjepan Mesić, Vladimir Šeks i dr.sc. Ivo Sanader postigli dogovor o formiranju Državnog odbora za članstvo Hrvatske u NATO-u. Uz koordinirano djelovanje nadležnih državnih institucija te kroz komunikacijsku strategiju, a uz već ranije postignut konsenzus svih političkih stranaka o strateškim ciljevima, formiranjem ovog Državnog odbora još jednom je potvrđena čvrsta opredijeljenost Hrvatske za postizanje punopravnog članstva, kako u Europskoj uniji, tako i u NATO savezu. 

    18. listopad 2006. Predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader službeno posjetio Sjedinjene Američke Države. Tijekom svog boravka se susreo sa američkim Predsjednikom Gerogeom Bushom, državnom tajnicom Condollezzom Rice i ministrom obrane Donaldom Rumsfeldom. Američki predsjednik George W. Bush nakon sastanka s predsjednikom Vlade dr.sc. Ivom Sanaderom u Bijeloj kući izjavio kako je "svjetski interes da Hrvatska uđe u Europsku uniju i NATO" te dodao da će se založiti da Hrvatska bude pozvana u članstvo 2008. godine.  

    30. svibanj 2006. Parlamentarna skupština NATO-a donosi deklaraciju o potpori hrvatskom članstvu u NATO-u. Parlamentarna skupština Sjevernoatlantskog saveza na proljetnom zasjedanju u Parizu jednoglasno usvaja deklaraciju u kojoj se Hrvatskoj i ostalim članicama Američko-jadranske povelje daje potpora za što skoriji ulazak u NATO.  

    22. prosinac 2005. Senat SAD-a za što brže članstvo Hrvatske u NATO-u. Nakon što je Zastupnički dom usvojio sličnu rezoluciju, ovom senatskom rezolucijom cijeli američki Kongres izražava potporu Hrvatskoj za što brže uključenje u NATO. Rezolucija S. Res 342 odaje priznanje Hrvatskoj za napredak u ispunjavanju političkih, ekonomskih i vojnih zahtjeva za članstvo u NATO-u te preporuča da bude pozvana u članstvo Saveza u najkraćem mogućem roku. 

    15. prosinac 2005. Američki Kongres usvojio rezoluciju o što skorijem primanju Hrvatske u NATO savez. Usvajanjem rezolucije H. Res. 529 Zastupničkog doma američkog Kongresa, koja preporučuje što skorije priključenje Hrvatske u punopravno članstvo u NATO-u, odaje se priznanje Hrvatskoj u postizanju napredaka u ispunjavanju kriterija za članstvo u NATO-u. 

    25. studeni 2005. NATO imenuje hrvatskog diplomata Dražena Hrastića političkim savjetnikom Visokog NATO-vog predstavnika u Afganistanu. Ovo imenovanje je veliko priznanje doprinosu Hrvatske u stabilizaciji Afganistana time više što nije uobičajeno da diplomat zemlje partnera obnaša tu dužnost. Dražen Hrastić je do tada bio na dužnosti zamjenika voditelja civilnih poslova u Pokrajinskom timu za obnovu u Feyzabadu na sjeveru Afganistana. 

    28. i 29. lipanj 2004. U Istanbulu održan summit NATO-a i EAPC. Na summitu šefovi država i vlada država članica usvajaju završnu izjavu kojom je potvrđeno da vrata NATO-a ostaju otvorena novim članicama i pozdravlja se napredak prema članstvu koji su ostvarile Albanija, Hrvatska i Makedonija u okviru Akcijskog plana za članstvo. Zatraženo je od ministara vanjskih poslova NATO-a da razmotre napredak država aspirantica i o tome izvijeste prije sljedećeg sastanka na vrhu, na kojem će se razmotriti potencijalno proširenje članstva.  

    15. prosinac 2003. U sjedištu NATO-a veleposlanik Antun Tus u ime Hrvatske potpisuje Daljnji dodatni protokol uz PfP SPFA-u. 

    2. svibanj 2003. U Tirani ministri vanjskih poslova Albanije, Hrvatske, Makedonije i SAD-a potpisuju Američko-jadransku povelju. 

    21. studeni 2002. Održan Praški summit NATO-a, na kojem sudjeluje Predsjednik RH Stjepan Mesić, ministar vanjskih poslova Tonino Picula i ministrica obrane Željka Antunović. U završnoj deklaraciji šefovi država i vlada NATO-a istaknuli su kako je Hrvatska ostvarila ohrabrujući napredak, te da će biti razmatrana za buduće članstvo. Dodali su da će napredak u tom smislu ovisiti o provedbi daljnjih reformi i udovoljavanju međunarodnim obvezama, uključujući onu prema ICTY-u. Također, naglašeno je da će MAP i dalje ostati mehanizam pripreme za članstvo jer pozivi upućeni na summitu u Pragu neće biti zadnji.  

    Svibanj 2002. U Reykjaviku na zasjedanju Sjevernoatlantskog vijeća na razini ministara vanjskih poslova Hrvatska dobila poziv za sudjelovanjem u Akcijskom planu za članstvo (MAP). 

    7. prosinac 2001. Hrvatski sabor potvrdio Sporazum između država stranaka Sjeverno-atlantskog ugovora i ostalih država koje sudjeluju u Partnerstvu za mir o pravnom položaju njihovih snaga (PfP SOFA) i Dodatni protokol uz PfP SOFA-u. PfP SOFA i Dodatni protokol stupili su na snagu 10. veljače 2002.  

    Srpanj 2001. Hrvatska započela sudjelovanje u "Intenziviranom dijalogu po pitanjima članstva". 

    Veljača 2001. Anton Tus akreditiran kao prvi hrvatski veleposlanik pri NATO-u, čime je osnovana Hrvatska Misija pri NATO-u. 

    30. svibanj 2000. Hrvatska dobila status pridružene članice u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. 

    25. svibanj 2000. Ministar vanjskih poslova Hrvatske Tonino Picula, u Firenci potpisuje "Okvirni dokument Partnerstva za mir". Istoga dana Hrvatska primljena u Euroatlantsko partnersko vijeće (EAPC). 

    Početkom 2000. Hrvatskoj ponuđen "Komplementarni program ciljane sigurnosne suradnje, stekli smo promatrački status u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. 

    23.-24. travnj 1999. Summit NATO-a u Washingtonu, prvi NATO summit na kojem Hrvatska sudjeluje, u svojstvu promatrača. 

    Proljeće 1994. Hrvatsko izaslanstvo u sastavu glavnog vojnog savjetnika predsjednika Hrvatske, zamjenika ministra vanjskih poslova i veleposlanika u Kraljevini Belgiji posjetilo sjedište NATO-a te izrazilo interes Hrvatske za sudjelovanjem u Partnerstvu za mir.