Pitanje: Priča se o velikim iznosima koje Hrvatska mora plaćati kao članarinu za NATO, koliko Hrvatska izdvaja za NATO?

Odgovor: Na pristupnim pregovorima za članstvo u NATO-u utvrđen je iznos članarine koji Hrvatska kao članica uplaćuje u proračun NATO-a. Utvrđen je jedan od najmanjih iznosa koji će neka članica uplaćivati u proračun, u iznosu od 0,27 posto ukupnog proračuna NATO-a, odnosno oko četiri milijuna eura. Taj iznos se koristi za zajedničke aktivnosti u kojima će kao članica sudjelovati i Hrvatska.

Pitanje: Zašto se prekršio Ustav odbijanjem raspisivanja referendum za ulazak u NATO?

Odgovor: NATO kao organizacija ne uzima dio suvereniteta Hrvatskoj, pa stoga nije bilo potrebno raspisivati referendum o ulasku u NATO. Ustav nije propisao obvezu raspisivanja referenduma u organizacije i saveze koji nam ne uzimaju dio suvereniteta.

Pitanje: Da li će naši vojnici nakon što smo postali članica NATO-a krenuti u Irak?

Odgovor: NATO kao organizacija nije prisutan u Iraku, tamo sudjeluju neke članice NATO-a po vlastitoj odluci.

Pitanje: Da li NATO u Afganistanu i drugdje sudjeluje u okupaciji zemalja i iskorištavanju tih zemalja?

Odgovor: NATO u Afganistanu sudjeluje u mirovnoj misiji u okviru UN-a. U misiji u Afganistanu (ISAF) sudjeluju i naši vojnici od 2003. godine. Cilj je osigurati mir i normalan život građanima Afganistana. Osim Afganistana NATO je primjerice osiguravao mir i na Kosovu te Bosni i Hercegovini. Takve misije su pozdravljene od domicilnog stanovništva. To su solidarne aktivnosti u kojima zemlje članice NATO-a omogućavaju zemljama zahvaćenim ratovima miran i siguran život.

Pitanje: Da li će nas NATO uvući u ratne sukobe u kojima mi ne želimo sudjelovati?

Odgovor: NATO ne uzima dio suvereniteta nad članicama i sve odluke donosi konsenzusom, Hrvatski glas vrijedi jednako kao i glas svake druge članice NATO-a. Osim toga NATO nije agresivna i napadačka organizacija, NATO je predan očuvanju mira.

Pitanje: Da li od ulaska u NATO imamo ikakvog gospodarskog interesa?

Odgovor: Svakako. Već prije ulaska u članstvo brojne Hrvatske tvrtke su bile osposobljene proizvoditi opremu i naoružanje po NATO standardima, a sada kao proizvođači iz zemlje članice NATO-a mogu se natjecati za nabavke opreme i naoružanja u zemljama NATO-a. Osim toga, stabilnost zemlje se povećala članstvom u NATO-u te će zasigurno raste i kreditni rejting države što uvelike doprinosi gospodarstvu. Članstvo u NATO-u neizravno utječe na gospodarski razvoj država, jer s njim raste ugled države u međunarodnoj zajednici, kao i u međunarodnim financijskim institucijama.

Pitanje: Da li je istina da će naši vojnici služiti kao pješačka vojska u zemljama gdje se vode ratovi, umjesto vojnika zapadnih zemalja?

Odgovor: Hrvatska ima obvezu sudjelovati samo u obrani članica NATO-a, osim toga nemamo obvezu sudjelovati u bilo kojim drugim operacijama, sami odlučujemo gdje želimo, a gdje ne želimo sudjelovati. U aktivnostima NATO-a sve zemlje sudjeluju na onaj način na koji su u mogućnosti.

Pitanje: Da li ćemo nakon što smo postali članica NATO-a dobiti nuklearno oružje na svom teritoriju?

Odgovor: Ulazak u NATO ne znači i dolazak nuklearnog naoružanja na teritorij novih članica. Takvo oružje danas nema značajnu ulogu u strategiji NATO-a. Novi razmještaj nuklearnog oružja samo bi povećao opasnost od njegove zlouporabe, što se nastoji maksimalno izbjeći.

Pitanje: Da li će članstvo u NATO-u previše opteretit državni proračun?

Odgovor: Ukupno izdvajanje za obranu Hrvatska neće se povećavati, nego će se samo promijeniti struktura troškova tako da ćemo izdvajati više za opremu, a manje za ljudstvo. Kao članica NATO-a stvaramo profesionalnu vojsku i sudjelujemo u kolektivnoj obrani svih članica NATO-a. Alternativa tomu je samostalna obrana koja ne bi bila jeftinija. Javljaju se neki novi izdatci, ali u stvari, proračunski izdatci se troše efikasnije i djelotvornije.

Pitanje: Da li će NATO-ove baze u Hrvatskoj uništiti turizam i ekologiju?

Odgovor: NATO nikada nije izrazio interes za uspostavljanje bilo kakvih baza ili institucija u Hrvatskoj. O tomu ćemo odlučivati mi ako se ikada postavi takav zahtjev. Međutim takvih planova nema i nisu za očekivati. NATO posljednjih godina nije uspostavio trajne vojne baze ni u jednoj novoj članici. Uspostava novih vojnih baza zahtjeva određena financijska ulaganja, što je trošak koji zasigurno ne bi znatno povećao sigurnost država članica, pa se izbjegavaju takve aktivnosti. NATO će koristiti ukoliko i kada bude potrebe luke, baze i vojarne kojima se koriste Oružane snage RH, a to znači da se iste od kako smo u članstvu NATO-a moraju voditi u skladu s višim standardima, NATO standardima. U NATO-u su osim Hrvatske i druge zemlje koje uvelike ovise o turizmu, poput Turske, Grčke i Francuske, kao i zemlje s najvišim ekološkim standardima na svijetu. Stoga nema bojazni od uništenja turizma ili ekologije.

Pitanje: Da li NATO potpomaže modernizaciji i tehnološkom razvoju zemlje?

Odgovor: Članstvo u NATO-u ostvaruje pogodne uvjete za razvoj znanosti i tehnologije. NATO podupire i znanstvene projekte preko NATO Science for Peace and Security (SPS) programa. Osim toga, NATO koristi najmodernije tehnologije koje se izrađuju u zemljama članicama, a to potiče znanstvenike i poduzetnike na stalne inovacije.

Pitanje: Nije li NATO vojna organizacija?

Odgovor: Članovi NATO-a, potpisnici sporazuma su države, a ne samo njihove vojske. NATO je prvenstveno sigurnosna i politička organizacija s integriranom vojnom strukturom. NATO je organizacija kroz koju se povezuju države ne samo u slučajevima vojnih prijetnji i intervencija nego i terorističkih prijetnji pa i prirodnih katastrofa.

Pitanje: Nije li Hrvatska premala zemlja da bi trebala NATO-u?

Odgovor: Ne postoji premala zemlja kada govorimo o sigurnosti. U članstvu NATO-a nalazi se i Luksemburg, zemlja i po teritoriju i po stanovništvu značajno manja od Hrvatske. Međutim, Luksemburg je svoju sigurnost i razvoj desetljećima garantirao članstvom u NATO-u, upravo onako kako će to sigurno biti sa Hrvatskom, sada kao članicom NATO-a.

Pitanje: NATO-ovo postojanje provocira sukobe?

Odgovor: Završetkom "Hladnog rata" NATO je uvelike smanjio vojne potencijale i transformirao se iz primarno obrambene organizacije u sigurnosnu doprinoseći novim mehanizmima stabilnosti Europe. Danas NATO sudjeluje u mirovnim misijama u okviru UN-a te pomaže svojim članicama da se osiguraju od bilo kakvih prijetnji. To se nikako ne može nazivati provokacijom.

Pitanje: Kako će se članstvo Hrvatske u NATO-u odraziti na regiju?

Odgovor: Sigurno pozitivno! Nakon brojnih sukoba unutar regije koje je upravo gasio NATO, potpuno je jasno kako se članstvo Hrvatske može samo pozitivno odraziti na regiju. Hrvatska kao 28. članica NATO-a uz to svakako podržava i daljnje širenje NATO-a na zemlje iz regije. Širenje NATO-a utječe na povećanje sigurnosti u regiji.

Pitanje: Imali smisla raditi na daljnjem informiranju građana o NATO, sada kada je Hrvatska članica?

Odgovor: Ulaskom zemlje u članstvo NATO ne znači da je potreba za informacijama nestala. Građani imaju pravo znati i pratiti informacije kako o radu NATO-a, tako i o akcijama Hrvatske unutar struktura NATO-a. Za to se zalaže i na tomu radi i Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA).


Ukoliko niste pronašli odgovor na pitanje koje vas zanima, pišite nam na e-poštu: Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript . Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript