Nakon Praškog samita NATO-a i proširenjem Saveza na 7 novih država, između tri preostale nepozvane članice Vilniuske skupne (V-10) iz jugoistočne Europe pojavila se ideja o pokretanju novog mehanizma suradnje. Hrvatska, Albanija i Makedonija odlučile su nastaviti s nastojanjima da međusobnom suradnjom u duhu Vilniuske skupne i u okviru Akcijskog plana za članstvo (MAP-a) ubrzaju proces pridruživanja Savezu.

Ideja o uspostavi suradnje inspirirana je prethodnim modelom "Američko-baltičke povelje" iz 1998. Poveljom su tri baltičke države uz sponzorstvo SAD-a, pokrenule regionalnu suradnju kako bi razmjenom iskustava ubrzali transformaciju na području obrane, poboljšali stabilnost u regiji i konačno ubrzali ulazak u NATO.

S istim ciljem, 3. svibnja 2003. u Tirani potpisana je "Američko-jadranska povelja". Povelju su potpisali ministri vanjskih poslova triju zemalja, te državni tajnik SAD-a, Colin Powell. Povelja formalizira potporu SAD-a trima državama na njihovom putu u NATO i predviđa trilateralnu suradnju poradi ispunjavanja uvjeta za budući ulazak u članstvo Saveza.

Povelja poziva Savez da napredak triju zemalja procjenjuje prema individualnim postignućima svake države potpisnice. Dokument ističe važnost jačanja demokracije i manjinskih prava, suzbijanja terorizma, prekograničnog kriminala i oružja za masovno uništenje i potiče započete reforme oružanih snaga u trima zemljama te njihovu međusobnu vojnu suradnju.

Poveljom je osnovana Partnerska komisija koja postavlja političke smjernice za međusobnu suradnju. Partnerska komisija se sastaje jednom do dva puta godišnje na razini ministara vanjskih poslova ili njihovih pomoćnika.

Karakter, opseg i razina aktivnosti koje se odvijaju unutar Povelje vrlo je širok - od sastanaka visokih državnih izaslanstava, ekspertnih sastanaka, pa do vojnih vježbi s velikim brojem sudionika. Po opsegu najsadržajnija je suradnja na području obrane i sigurnosti.

Najvidljiviji rezultat suradnje u okviru Povelje je upućivanje Multinacionalnog medicinskog tima (CMT) od 12 članova u Misiju ISAF u Afganistanu. Od kolovoza 2005., tim djeluje u okviru Grčke poljske bolnice u Kabulskoj zračnoj luci.

Ministri vanjskih poslova zemalja Američko-jadranske povelje, među kojima i hrvatski ministar Gordan Jandroković, potpisali su 4. prosinca 2008. u Helsinkiju Dodatak povelji čime su u članstvo te skupine koja služi kao priprema za članstvo u NATO-u pristupile Bosna i Hercegovina i Crna Gora.

Uz pomoć Američko-jadranske povelje i priprema za članstvo, Hrvatska i Albanija su 1. travnja 2009. postale članice NATO-a.

Američko-jadranska povelja

1. Sjedinjene Američke Države (SAD), Republika Albanija, Republika Hrvatska i Republika Makedonija, u daljnjem tekstu: Partneri;

2. Povezani zajedničkim civiliziranim vezama, zajedničkom europskom poviješću i zajedničkom uvjerenošću u moralne i političke vrijednosti liberalne demokracije;

3. Uviđajući posebnu odgovornost demokracija da na novim temeljima demokratskog multietničkog i multikonfesionalnog društva obnove agresivnim ratovima ozbiljno pogođenu regiju;

4. Dijeleći zajedničku viziju mirne jugoistočne Europe potpuno integrirane u euroatlantsku zajednicu, odane demokracije, vladavini prava i poštovanju ljudskih prava i temeljnih sloboda;

5. Uviđajući da nam povijesna dostignuća na NATO summitu u Pragu i EU summitu u Kopenhagenu pružaju prigodu da dovršimo izgradnju jedne nove Europe u kojoj će svaka država, svaka etnička skupina, svaki građanin i svaka vjera uživati sigurnost i poštovanje;

6. Opredijeljeni za puni razvoj institucija i civilnog društva i za ubrzanu provedbu demokratskih reformi;

7. Ističući načelo po kojem bi se napredak prema NATO-u trebao individualno ocjenjivati sukladno zaslugama i postignućima svake države kandidata za članstvo;

8. Zajednički zainteresirani za razvijanje odnosa suradnje sa svim državama jugoistočne Europe od Jadrana do Crnog mora, od Istre do Ohridskog jezera, kao i za razvijanje zajedničkog pristupa novim prijetnjama našoj regiji i euroatlantskoj zajednici kojoj pripadamo;

9. Potvrđujemo kao političku obvezu preuzeti izjavom na najvišoj razini sljedeća načela i postupke koji će usmjeravati pojedinačna i zajednička nastojanja na postizanju ciljeva ove Povelje.

Načela partnerstva

10. SAD su trajno zainteresirane za neovisnost, teritorijalnu cjelovitost i sigurnost Albanije, Hrvatske i Makedonije te snažno podupiru njihov cilj da se potpuno integriraju u zajednicu demokratskih euroatlantskih država.

11. Partneri potvrđuju svoju opredijeljenost za vladavinu prava kao temelja transatlantske zajednice slobodnih i demokratskih nacija, te za odgovornost svih pravednih društava da štite i poštuju ljudska prava i građanske slobode svakog pojedinca.

12. Partneri ističu zajedničku opredijeljenost za načela i obveze sadržane u Povelji Ujedinjenih naroda i u Helsinškome završnom aktu.

13. Partneri uviđaju da će njihovi zajednički napori i sigurnost euroatlantske zajednice u cjelini biti osnaženi sudjelovanjem svih susjeda u regionalnim i multilateralnim institucijama. Albanija, Hrvatska i Makedonija ponovno potvrđuju da su odlučne i dalje jačati bilateralne, regionalne i multilateralne odnose međusobno i s Bosnom i Hercegovinom te Srbijom i Crnom Gorom i kao i s drugim susjedima.

14. SAD cijene mjere što su ih poduzele Albanija, Hrvatska i Makedonija na unaprjeđivanju integracije Europe putem uspostavljanja tijesne suradnje međusobno i sa susjedima, kao i na promicanju regionalne suradnje.

15. Partneri će intenzivirati napore na ubrzavanju demokratskih reformi i jačanju sigurnosti, gospodarskog napretka i stabilnosti regije. Partneri će slijediti dolje navedene ciljeve u usmjeravanju svojih nastojanja da Albanija, Hrvatska i Makedonija integriraju u transatlantske i europske institucije, te će pomagati drugim državama regije u njihovim težnjama ka istim ciljevima.

Euroatlantske integracije kao zajednički cilj:

16. U sklopu zajedničke vizije Europe cijele i slobodne, partneri izjavljuju da je njihov zajednički cilj potpuna integracija Albanije, Hrvatske i Makedonije u europske i transatlantske gospodarske, sigurnosne i obrambene institucije. Europa neće biti istinska slobodna sve dok cijela jugoistočna Europa ne bude sigurna, i Europa ne može biti cijela sve dok ima zemalja u regiji koje su isključene iz euroatlantskih institucija.

17. Partneri ponovno potvrđuju svoju opredijeljenost za načelo euroatlantske integracije kako su ga izrazile nove europske demokracije odnosno višegradske države Poljska, Mađarska i Češka Republika u svibnju 2000. prigodom osnivanja skupine Vilnius: „Naša želja za integriranjem u euroatlantsku zajednicu proizlazi iz naše spremnosti da preuzmemo pravičan udio odgovornosti za zajedničku obranu i da pružimo svoj obol raspravi o našoj zajedničkoj budućnosti potvrđujemo svoju opredijeljenost za dovršenje povijesnog projekta Europe cijele i slobodne“.

18. Partneri ponovno potvrđuju da njihova vizija Europe cijele i slobodne dopunjuje i slaže se s vizijom Europe od Baltika do Crnog mora, kako je to izrazio predsjednik George W. Bush u Varšavi u lipnju 2001. i potvrdio predsjednik Kwasniewski u svom obraćanju summitu skupine Vilnius i Rigi, te predsjednik Vaclav Havel u uvodnom govoru na Praškom summitu. Partneri su suglasni da je njihov zajednički cilj daljnji razvoj ove zajednice zajedničkih vrijednosti.

19. Albanija, Hrvatska i Makedonija ponovno potvrđuju svoj cilj da postanu punopravne članice europskih i transatlantskih institucija, uključujući Europsku uniju i NATO.

20. SAD pozdravljaju i podupiru težnje i nastojanja Albanije, Hrvatske i Makedonije da se prvom prigodom priključe NATO-u. SAD potvrđuje svoje dosljedno stajalište da bi te demokracije trebale dobiti mogućnost da postanu punopravne članice čim postanu sposobne preuzeti odgovornost za članstva te spremnima braniti demokratske vrijednosti što ih Savez štiti.

21. Partneri pozdravljaju povijesne odluke sa summita u Pragu i Kopenhagenu. Podupiru opredijeljenost Saveza za politiku otvorenih vrata te pozdravljaju činjenicu što Savez uviđa da bi se te zemlje trebale priključiti Savezu čim ispune kriterije za članstvo. Partneri podupiru opredijeljenost Europske unije za integriranje jugoistočne Europe, izraženu u Zagrebačkoj deklaraciji iz 2000. i potvrđenu u Kopenhagenu 2002.

Demokratske reforme i ljudska prava

22. Partneri potvrđuju svoje opredjeljenje za ubrzanje demokratske reforme i daljnju preobrazbu vlasti, civilnoga društva i civilnih institucija kao najbolji način za pripremu zajedničke europske budućnosti za svoj narod.

23. Sjedinjene Američke Države ističu bitan napredak Albanije, Hrvatske i Makedonije u uspostavi demokratskih institucija i civilnoga nadzora vlasti, kao i korake koje poduzimaju prema tržišnome gospodarstvu te njihov doprinos zajedničkoj obrani euroatlantske zajednice.

24. Sjedinjene Američke Države, na temelju zajedničkih obveza iz ove povelje, djelovat će u smjeru olakšanja integracije Albanije, Hrvatske i Makedonije u NATO i Europsku uniju putem trajnoga angažmana u regiji i nastavka financijske materijalne pomoći u provedbi demokratskih, gospodarskih i vojnih reformi.

25. Partneri se slažu u široj definiciji ljudskih prava nastaloj u novim demokratskim državama Europe te se stoga obvezuju u potpunosti štititi prava žena, djece, vjerskih i nacionalnih manjina u svakome pogledu društvenoga života.

Gospodarska reforma i suradnja

26. Sjedinjene Američke Države odaju priznanje znatnom napretku koji su partneri ostvarili u provođenju gospodarskih reformi i razvoju kao i u prijelazu na tržišno gospodarstvo.

27. Partneri će nastaviti provoditi unutarnju poreznu, monetarnu i trgovinsku politiku u zajedništvu s međunarodnim financijskim ustanovama, radi promicanja razvitka slobodnoga tržišta i održivoga gospodarskoga rasta, uključujući odgovarajuću politiku glede prihoda i rashoda, tečajnih stopa i proračunskoga deficita.

28. Partneri će pojedinačno i skupno raditi na stvaranju pravnih i financijskih uvjeta svojim zemljama koji pogoduju međunarodnim ulaganjima, uključujući donošenje zakonodavstva (KONKRETNO), uz olakšavanje dotoka informacija do međunarodnih ulagača i provedbu transparente privatizacije, javne nabave i druge državne procese. Albanija, Hrvatska i Makedonija pozdravljaju ulaganje SAD u njihova gospodarstva.

29. Partneri ponovno potvrđuju svoje opredjeljenje za promicanje veće regionalne gospodarske integracije kroz suradnju u sklopu postojećih mehanizama.

Regionalna sigurnost

30. Partneri će se konzultirati međusobno, kao i s drugim zemljama, u slučaju prijetnje ili opasnosti za teritorijalnu cjelovitost, neovisnost ili sigurnost nekoga od partnera. Partneri će koristiti bilateralne i multilateralne mehanizme za te konzultacije.

31. Sjedinjene Države pozdravljaju i cijene dosadašnje doprinose Albanije, Hrvatske i Makedonije europskoj sigurnosti te sigurnosti i miru u jugoistočnoj Europi rješavanjem sukoba u regiji, svojim doprinosima NATO-vim operacijama u regiji te njihovom regionalnom sigurnosnom suradnjom u sklopu Inicijative ministara obrane Jugoistočne Europe i drugih mehanizama.

32. Na temelju postojeće suradnje između njihovih ministarstava obrane i oružanih snaga, Sjedinjene Američke Države podupiru nastojanja partnera da budu aktivni subjekti umjesto pasivni objekti transatlantske sigurnosti. Albanija, Hrvatska i Makedonija obvezuju se poduzeti konkretne korake za jačanje sigurnosti granica, otklanjanje međunarodnih prijetnji, osiguranje dostatnih kapaciteta za obrambene potrebe te za provedbu vojnih reformi kojima će se učvrstiti civilni nadzor i omogućiti tim zemljama da djeluju sa snagama NATO-a, kao i da štite svoje građane.

33. Uviđajući da su korupcija i organizirani kriminal ozbiljne prijetnje njihovim demokratskim sustavima te prijetnjama svim narodima u regiji, partneri su se suglasili da će usklađivati svoje napore za suzbijanje tih prijetnji političkoj stabilnosti regije i budućnosti tim zemalja. Albanija, Hrvatska i Makedonija obvezale su se poduzimati mjere na državnoj i multilateralnoj razini za suzbijanje nelegalne trgovine oružjem, narkoticima, ljudima i robom te drugih oblika transnacionalnoga kriminala. Te mjere obuhvatit će jačanje regionalne suradnje te, na državnoj razini, donošenje i provedbu učinkovitoga antikorupcijskog zakonodavstva, kao i jačanje učinkovitoga i neovisnoga pravosuđa opredijeljenoga za čuvanje vladavine prava.

Američko-jadranski odnos

34. U svim tim sferama zajedničkih djelovanja partneri na temelju zajedničke povijesti prijateljstva i suradnje svečano potvrđuju svoje opredjeljenje za bogato i dinamično američko-jadransko partnerstvo za 21. stoljeće.

35. Partneri svoje partnerstvo vide na političkome, gospodarskome, sigurnosnome, kulturnome i ekološkome području kao doprinos čvršćim vezama između svojih naroda i olakšanje potpune integracije Albanije, Hrvatske i Makedonije u europske i transatlantske strukture.

36. Radi daljnjega jačanja tih veza partneri će osnovati Partnersku komisiju s predsjedavanjem na odgovarajuće visokoj razini, za ocjenjivanje zajedničkih napora. Ta komisija sastajat će se dvaput na godinu ili češće, prema potrebi, da ocijeni rezultate bilateralnih konzultacija o demokratskoj reformi, ljudskim pravima, gospodarskoj reformi, kriminalu i korupciji, regionalnoj sigurnosti i drugim područjima, te da razmotri napredak u ostvarivanju ciljeva ove povelje. Partneri također mogu osnovati druge odgovarajuće mehanizme za suradnju.

Potpisnici:

Sjedinjene Američke Države, Albanija, Hrvatska, Makedonija – 3. svibnja 2003.

Bosna i Hercegovina i Crna Gora – 4. prosinca 2008.